Kultura i umjetnost - arhitektura, kiparstvo, slikarstvo
Uspjeљnost gospodarskih formula nuћno se osjetila i u podruиju kulture i umjetnosti. Љto je gospodarska realnost stvarala viљe profita to su i materijalne moguжnosti za investiranje u duhovnu nadgradnju bile veжe pa su i kulturno-umjetniиke potrebe rasle. Domaжi majstori i umjetnici obavljali su najveжi dio postavljenih zadaжa. No, na pojedinim poslovima gdje znanje ili vjeљtina domaжih majstora nisu bili dostatni angaћiralo se afirmirane strance.Oni su dolazili iz razliиitih srediљta onovremenog svijeta, a ponajviљe iz Italije.
Dubrovaиke zidine
Gradske zidine, duge 1940 metara, graрene od 13.st – 1660., najznaиajniji su spomeniиki sklop u dubrovaиkoj kulturno-povijesnoj baљtini i jedan od najljepљih i najizvornije saиuvanih srednjovjekovnih fortifikacijskih sklopova u Europi uopжe.
Dubrovnik u gotiиkom razdoblju, kao himnu gradu i bogu, te kao poziv neodluиnim migrantima da se skrase u njegovu krilu, nije gradio velebnu katedralu kao љto su to иinili gradovi diljem Europe - gradio je иvrsti kameni vijenac obrambenog ziрa, koje je onome tko se ovdje naselio garantiralo spokojan i siguran ћivot i u vrijeme najveжih ratnih opasnosti. Jer, gradski kameni zidovi iz 14.st., ojaиani kulama (do danas je preostalo14 kula, neke su sruљene u kasnijim adaptacijama zidina) i tvrрavama (5 tvrрava), prema moru debeli 3-6 lakata (1,5 – 3 m), prema kopnu i do 5,5 m, a na mjestima visoki i do 23 m., omoguжavali su miran san i rijetko viрenu sigurnost - bili su љtit i zalog slobode kojoj je sve bilo podreрeno. Sigurnosti radi u gradskim zidinama bila su otvorena samo иetvora vrata: dvoja prema kopnu (Od Pila i Od Ploиa) i dvoja prema luci (Od Ponte i Od Ribarnice). Tek u kasnijim vremenima (za vrijeme austrijske okupacije, u 18. i 19.st.) otvorena su po jedna vrata u sjevernom i juћnom zidu.
U 15.st. ispred zapadnog i sjevernog zida izgraрeno je do polovice njegove visine moжno predziрe ojaиano polukruћnim toretama ukoљenih kortina (zbog sve savrљenijeg vatrenog oruћja koje je sve viљe dolazilo do izraћaja u ratovanju; u Dubrovniku je vatreno oruћje u uporabi joљ od 1351.), a najljepљa gradska tvrрava, valjkasta Minиeta, ojaиana je velikim okomitim kruћnim tamburom u kojemu su na tri razine izgraрeni kazamati ( prostorije izgraрene u debljini zida za smjeљtaj topova i posade) prvi u europskoj fortifikacijskoj arhitekturi uopжe (20 godina prije Pontelija). Inovativni autor predziрa i kazamata je poznati firentinski arhitekt Michelozzo di Bartolomeo Michelozzi, koji je posao na utvrрivanju dubrovaиkih zidina vodio od 1461.-1464.
Nakon Michelozzova odlaska iz Dubrovnika duћnost voditelja radova na zidinama preuzeo je najpoznatiji hrvatski arhitekt i kipar Juraj Matejev Dalmatinac, koji je adaptirao kulu Sv. Katarine i na Minиeti podigao gotiиko kruniљte (1465.). Dalmatinac je u Dubrovniku ostao samo godinu dana, pa je poslove na ureрenju gradskih fortifikacija preuzeo Dubrovиanin Paskoje Miliиeviж koji je na tom poslu ostao иak 51 godinu (1465.-1516.).
Uz dostojanstvenu i moжnu Minиetu najljepљa gradska tvrрava je zaobljeni Bokar (M.Michelozzi, 1461., terasu preuredio Antonio Ferramolino 1538.) koja takoрer ima kazamate, a Lovrijenac (poиetak izgradnje u 11.st., gradnju dovrљio Mihajlo Hranjac u 17.st.) i Revelin (Antonio Ferramolino, 1538.-1539.), tvrрave izdvojene iz gradskog ziрa, i po svome volumenu i po debljini svog ziрa su najmoжnije. No ni najmoжnije zidine ne mogu saиuvati slobodu ako osjeжaj slobode nije usaрen duboko u srcu ћitelja neke zajednice. Zato je kao stalno podsjeжanje na potrebu иuvanja slobode, nad ulaznim vratima u Lovrijenac ugraрen natpis s presudnim motom dubrovaиkog odnosa prema tom pitanju: NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO (Ne prodaje se sloboda ni za kakvo zlato).
Tvrрava Sv.Ivana, koja brani gradsku luku izgraрena je objedinjavanjem dvaju ranijih kula na tom mjestu prema projektu Paskoja Miliиeviжa, nakon Paskojeve smrti, 1552.-1557. Morski prolazi izmeрu te tvrрave i lukobrana Kaљe (izgraрenog rnije,1484.) te izmeрu Kaљa i platforme Trga oruћja pod Revelinom, radi spreиavanja nedozvoljenog prolaza u luku, bili su branjeni lancem koji se uklanjao prema potrebi.